Zlatni klas Otrovanec mjesto na kojem ćete se osjećati ‘kao doma’ – jesti ćete domaće, autohtono i kušati koprivu pripremljenu na razne načine!
Znate li da nedaleko od Zagreba postoji mjesto na kojem ćete se ujutro buditi uz miris kruha od koprive, na kojem ćete pojesti patku pečenu u krušnoj peći sa zelenim mlincima od koprive, na stolu zateći izdašnu juhu od koprive koja može biti i samostalan obrok, a kad se požalite da ste pretjerali s kojom čašicom previše, u rukama ćete imati lijek za mamurluk – domaći sok od koprive?!
Seoski turizam Zlatni klas, nalazi se u Otrovancu (nedaleko središta Pitomače) i po svojoj je posebnosti u pripremi hrane, te spajanju tradicionalnog i domaćeg poznat desetljećima. Danas ga oblikuju tri generacije obitelji Tkalčec – Branko, Bernard i njegova dva sina Martin i Kris, koji su zapravo djed, otac i sinovi koji svakog dana ugošćuju brojne goste. Na imanju dominira veliki restoran, ali i kućice za odmor s namještajem starim preko 100 godina, upotpunjenim pomno biranim suvremenim detaljima smještenim u prirodu. Odmor je ovdje, kažu, potpun, jer osim što su vam na raspolaganju kućice za odmor, neprestano miriši podravska hrana. U Zlatnom klasu se svakog dana peče kruh od koprive (jede se uz sve), domaći mlinci, zlevanke, ali i kuhaju tipični podravski obroci u kojima je sljubljena tradicija i moderno. Juha od bundeve s rezancima od koprive, raca, kuhani buncek s bijelim žgancima, šarf rebarca, krumpir iz krušne peći, paprike pod kapom, kukuruzna zlevanka s domaćim pekmezom od šipka samo su neke zvijezde menija u hladnijem dijelu godine!
No, osim podravskih delicija, u Zlatnom se klasu na poseban način vrednuje kopriva. Među prvima su je, kako kaže Bernard na stol stavljale bake- svježe ubranu, te na tavici ‘povezanu’ sa svježim jajem. Bio je to omlet satkan od hranjivih elemenata na kojem su djeca odrastala, ali i živjeli radišni ljudi ovog kraja. Tada je to bio jedini način pripreme obroka s koprivom- ne računajući naravno čaj od koprive koji se koristio u zdravstvene svrhe.
“Bakin recept je uvijek tu negdje, ali u modernim vremenima pojavile su se i moderne tehnike obrada hrane, te smo tako i mi došli na ideju da svježe ubranu koprivu koja za nas ima posebnu vrijednost stavljamo u hranu, s time da ju više ne sjeckamo kako su to radili prije, nego blendamo i tako iskorištavamo u potpunosti” – kaže Bernard koji je zajedno sa svojim timom osmislio pregršt suvremenih specijaliteta u kojima dominira kopriva. Juha, varivo, štrudla, kolači, ali i kultni kruh i mlinci… Zdravlje na tanjuru!
Kopriva je posebna biljka, izuzetno bogata željezom i vitaminima C, A i B, ali i mineralima kao što su kalcij, željezo, magnezij, fosfor, kalij i natrij. Ono što je zanimljivo je to da su svi dijelovi koprive ljekoviti (cvijet, stabljika, lišće i korijen) što znači da se može iskoristiti cijela stabljika. Njena mravlja kiselina koja peče zapravo je jako zdrava za zglobove i cirkulaciju. Mlađe je generacije, kako kaže Bernard, beru noseći rukavice, dok je stariji ljudi beru goloruki. Kopriva nije plantažna biljka, ima svoje zakone rasta, voli rahla tla, sjenovita područja i voli kišu. Postoje dva ciklusa berbe, proljeće i jesen, kad je dosta vlage i kiše te sunce nije previše jako. Kopriva raste u osami, na mjestima gdje nije stupila ljudska noga pa ona prava i zdrava raste u skrivenim prostorima, na napuštenim imanjima i pored šumskih puteva gdje nema previše prometa. Ne voli prostore gdje se koriste pesticidi i herbicidi pa je time ekološka biljka koja uspijeva na zdravom tlu. Tkalčeci je beru organizirano, obiteljski, na obroncima Bilogore i raznim drugim terenima. Kilogrami svježe ubrane koprive brzo se i jednostavno pretvaraju u korisnu pastu koju Bernard koristi u mnogim specijalitetima, a priprema je jako jednostavna-u vruću vodu se stavljaju vrhovi mlade koprive te blanšira nekoliko minuta, dobro ocijedi i na kraju blendana dok pasta ne postane gusta.
“Tu zelenu pastu koju smo dobili koristimo kao bazu koju koristimo u pripremi bilo koju vrstu kruha, s njom radimo tjestenine (sve vrste – od tijesta do popularnih mlinaca) stavljamo je u kolače i razne pite, zlevanke, u juhu, može se piti razrijeđena u smoothieju po želji… Kopriva je kao namirnica, a i pasta koju dobivamo vrlo inspirativna u pripremi hrane” – dodaje naš sugovornik otkrivajući kako je brojni gosti koji dolaze u Zlatni klas znaju da će na ovom mjestu pojesti nešto tradicionalno pripremljeno na moderan način, ali i zdravo i izdašno. Kako su starija generacija Tkalčeca (otac Branko i Bernard) vegetarijanci, na jelovnicima se nalazi mnogo zanimljivih i kreativnih rješenja bez mesa gdje kopriva ima vrlo važnu ulogu. I da, kad pretjerate s hranom i pićem – Tkalčeci će vam dati ‘prvu pomoć’ po receptu ‘dede Branka’ – domaći sirup od koprive koji tijelu pomaže da dođe u balans i lakše provari prekomjerni unos hrane i pića.
Foto: Nikola Zoko