Krčki pršut Žužić šampion jubilarnih 10. Dana hrvatskog pršuta u Zagrebu

Vjekoslav Žužić, vlasnik Mesnice marketi Žužić, ove godine službeno ima najbolji pršut! Šampionska titula za njegov savršeni krčki pršut, pripala mu je na 10. Danima hrvatskog pršuta koji se ove godine održavaju u Zagrebu. Za titulu najboljeg natjecao se s još 12 proizvođača istarskog, drniškog i dalmatinskog pršuta, koji su ove godine poslali uzorke na ocjenjivanje. Ovo je drugi put da je Žužić osvojio ovo priznanje. Šampion je bio i prije dvije godine u Splitu kada je također oduševio stroge ocjenjivače i zahtjevne ljubitelje ove iznimno cijenjene hrvatske delicije.

U Zagrebu su se zlatnom medaljom okitili dalmatinski pršuti Voštane i Mesna industrija braća Pivac, istarski pršuti Pisinium i Dujmović te drniški pršut Bel-Cro.

Srebro su osvojili istarski pršuti Pruštane i stancije Buršić i Jelenić, dalmatinski pršuti Kulina Nova Sela i Smjeli te drniški pršut Drniških delicija Maran, a broncu dalmatinski pršuti Barić-Opskrba Trade i MIK Lukin.

Za poseban doprinos pršutarskoj industriji dodijeljena su da priznanja, Vladi Prančiću, vlasniku pršutane Smjeli čiji se dalmatinski pršut okitio s najviše šampionskih titula na ovom natjecanju te Hrvatskoj gospodarskoj komori koja intenzivno radi na promociji hrvatskih zaštićenih pršuta te edukaciji proizvođača.

 

„Kroz zadnjih deset godina od kada je ustrojen Klaster hrvatskog pršuta, proizvodnju pršuta podigli smo na višu razinu – od bogatog iskustva i tradicije u proizvodnji, vrhunskih proizvođača koji su značajno investirali u nove pogone i tehnologiju do snažne sinergije znanosti i struke koja je rezultirala poboljšanjem i standardizacijom kvalitete. Imamo vrhunske pršute koji mogu ravnopravno konkurirati najboljim europskim, no svakako treba raditi na povećanju kapaciteta i udvostručenju obujma proizvodnje, kako bismo dosegli milijun komada godišnje i pokrili potrebe domaćeg tržišta i eno-gastronomske ponude u turizmu”, kazao je Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam.

Unatoč izazovnim godinama proizvodnja raste

Čestitke šampionu i nagrađenima uputio je Darko Markotić, predsjednik Klastera hrvatskog pršuta, organizatora ove najukusnije manifestacije te istaknuo kako su proizvođači pršuta prije deset godina proizvodili 250 tisuća komada, sa skromnim udjelom domaće sirovine od svega desetak posto, a proizvodnja je bila niske tehnološke razine.

„Danas smo došli do proizvodnje od oko 500 tisuća komada, s udjelom domaće sirovine većom od 70 posto. U ovom razdoblju sagrađene su u Hrvatskoj dvije nove visoko tehnološki opremljene pršutane, ostali pršutari imali su ozbiljne investicije u svoje proizvodnje. Sve je to dovelo ne samo do rasta proizvodnje, nego do standardizacije kvalitete naših pršuta, a ovi bi rezultati bili još i bolji da se u posljednje četiri godine nismo suočili s pandemijom, potom ekstremnom inflacijom pa pojavom afričke svinjske kuge u Hrvatskoj. Napomenuti ću kako je to proizvodnja koja traje preko godinu dana od ulaza sirovine pa do izlaza gotovog proizvoda, a za naše vrhunske pršuta ta proizvodnja je preko 18 mjeseci. Na tako dugi rok u ovakvim izazovnim i neizvjesnim vremenima nije bilo lako osigurati kapital za nastavak proizvodnje. A taj nastavak i očuvanje kontinuiteta proizvodnje je najveći uspjeh nas pršutara u Hrvatskoj, jer smo u posljednje tri godine očuvali i povećali proizvodnju, dok u isto vrijeme najveći proizvođači na svijetu – Španjolska i Italija stagniraju i opadaju”, poručio je Markotić.

Još uvijek u Hrvatskoj pojedemo dvostruko više pršuta nego što ih proizvedemo

Zdravko Barać, ravnatelj Uprave za stočarstvo i kvalitetu hrane Ministarstva poljoprivrede govoreći o perspektivama sektora, rekao je kako sama činjenica da se u Hrvatskoj konzumira milijun pršuta, a proizvodi oko 500 tisuća govori da postoji ogroman potencijal rasta proizvodnje.

19.04.2024., Zagreb, Hrvatska_10. DANI HRVATSKOG PRŠUTA
Foto: Anto Magzan

„S jedne strane imamo zahtjeve potrošača za većim količinama upravo ovih pršuta s oznakom kvalitete koja pokazuje sljedivost proizvoda od svinje do stola, a s druge strane imamo i sve više upita vezanih uz mogućnost modernizacije postojeće proizvodnje, za investicije za proširenje kapaciteta ili izgradnju novih. Istaknuo bih da smo u drugoj godini provedbe Strateškog plana zajedničke poljoprivredne politike, naglašavali smo i da se mjera 73.10 odnosi upravo na ulaganja u preradu dostupna i u ovom programskom razdoblju te smo u okviru toga osigurali 160 milijuna eura, a u četvrtom kvartalu ove godine sigurno ide natječaj vezan za preradu gdje će i proizvođači pršuta biti prihvatljivi korisnici”, istaknuo je Barać.

Posebni izaslanik predsjednika Milanovića, Velibor Mačkić istaknuo je kako je Klaster hrvatskog pršuta sjajan primjer udruživanja. U njemu sudjeluju svi od velikih do malih proizvođača, a pršuti su dobar primjer dodane vrijednosti posebno u turizmu.

„Zašto ne bismo turistu ponudili više od kupanja? Najbitnije je ono što možemo i znamo. Najvažnije je razvijati ono gdje postoji ekspertiza, gdje postoji tradicija i najvažnije je dići to na razinu da se možemo pohvaliti u svijetu”, proučio je Mačkić.

Nagrađeni pršuti sutra se prezentiraju na Europskom trgu u Zagrebu od devet do 15 sati, a najtraženiji će sigurno biti šampion – krčki pršut Vjekoslava Žužić.

Foto Anto Magzan

Podijelite